Savetnik

Šta ćete sa biljkama kad odete na odmor?

Šta li ćete zateći u vrtu ili na terasi kada se vratite sa dugoočekivanog godišnjeg odmora? Napuštate vaše cveće, a ono je u punom cvetu i prelep ambijent je vaših ruku delo. I sami znate da vas ovakva situacija neće sačekati posle odmora ukoliko nešto ne preduzmete. Evo nekoliko korisnih saveta…

Draga komšinice

Organizacija zalivanja biljaka dok niste tu nije mali problem. Ako ključ od stana ostavite komšinici, kako bi ona povremeno zalivala vaše biljke, velike su šanse da ih sačuvate u dobrom stanju.

  • Problem: Iz straha i preterane brige komšinica će preterano zalivati cveće i ono će istruliti pre nego što se vi vratite. Komšinica ne može da skida precvetale cvetove i dodatno neguje vaše biljke. Možda imate sreću sa komšilukom, ali to bi svakako bilo previše.
  • Rešenje: Pre polaska obavezno biljke dobro zalijte i prihranite. Na svaku saksiju, na parčetu papira, stavite uputstvo kada zalivati. Ne očekujte od komšinice da ona stavlja prst u saksiju i ocenjuje kada je zalivanje neophodno. Dakle, dajte vrlo jasna uputstva. Sami napravite plan zalivanja imajući na umu da biljke lakše podnose sušu nego preterano zalivanje.

Dragi komšija

Pokušajte da izbegnete ovu varijantu. Komšija će svakako zaboraviti da treba da zalije biljke (da ne zameri komšija koji je odgovoran!). Sigurno će dva dana pred vaš dolazak kupiti nove i zamoliti prijateljicu da ih posadi. Za sada još uvek ne postoje jasna uputstva kako pomoću komšije regularno održati izgled bašte dok ste vi na godišnjem odmoru.

Tehniko, u pomoć!

Kada je reč o balkonima, prozorima, kućnom cveću komšinica je od velike pomoći. Ali zato, kada treba održavati baštu, a pri tome nemate baštovana, onda je to preveliki posao za nekoga ko će to raditi iz ljubavi prema vama ili cveću.

Na svu sreću izmišljeni su sistemi koji mogu da pomognu u vreme kada ste na putu (ove sisteme možete inače koristiti prilikom zalivanja bašti i velikih površina, a primenljivi su i na terasama).

  • Wasser kugla je velika staklena kugla sa dugačkim uskim nastavkom kroz koji voda polagano otiče napajajući vašu biljku. Preporučujem je za manje površine i pojedinačne saksije i žardinjere u uslovima kada niste u mogućnosti da više dana sami brinete o zalivanju. Svakako da je dobro da komšinica povremeno prekontroliše da li su se kugle ispraznile, jer biljke u toku leta troše velike količine vode za rashlađivanje.
  • Sistem kapajućeg creva je savremeni sistem koji danas možete naći u svakom megamarketu. Specijalno crevo za zalivanje napravljeno je tako da kroz njega voda postepeno kaplje. Može se koristiti za balkonske žardinjere, ali i za cvetnjake u baštama. Dovoljno je da komšinica oko 20 časova otvori vodu i ostavi da se biljke zalivaju u narednih sat vremena (ako su u pitanju žardinjere), odnosno dva sata ako su u pitanju cvetnjaci. Ovaj sistem se može povezati i sa tajmerom, ali je zbog nepouzdanog snabdevanja vodom u toku leta potrebno povremeno prekontrolisati da li je sve u redu.

  • Trakasti sistem kap po kap je sličan prethodnom, ali je nešto jeftinija varijanta predviđena za velike površine cvetnjaka u baštama. To su dugačke šuplje trake kroz koje se pušta voda koja na predviđenim mestima lagano kaplje. Sistem je vrlo dobar, može se povezati sa tajmerom pa možete programirati zalivanje u narednih 15-20 dana koliko vas neće biti. Dobro je da komšinica ipak povremeo proveri da li sistem funkcioniše kako treba. Ukoliko dođe do nekog kvara, dobro je da komšinici ostavite i broj telefona servisera.
  • Pauk sistem kap po kap je sistem sličan prethodnim, ali predviđen za pojedinačne saksije, ukrasno šiblje i drveće. Razvucite okitensko crevo do svakog žbuna i drveta u bašti. Na mestima na kojima prolazi pored biljke, crevo se probuši i u njega umetne bočna grana sa kapaljkom. Kapaljka se ubada u blizini stabla tako da voda dolazi direktno u zonu korena. Ceo sistem se može povezati sa regulatorom pritiska i tajmerom koji će diktirati koliko će vode isteći kroz kapaljke i u kojim vremenskim intervalima. Za veća stabla i žbunove treba postaviti dve do tri kapaljke. Okitensko crevo (koje inače ne izgleda atraktivno) može se sakriti malčem ili zakopati pod zemlju i preko njega postaviti travnjak. Najidealnije je da ove sisteme u baštama uvek postavljate kada pravite staze jer ih one odlično maskiraju. I naravno, ništa bez komšinice. Pauk sistem se često začepi usled taloženja kamenca pa, ih povremeno treba kontrolisati i zameniti začepljene. Ostavite komšinici dovoljno rezervnih delova.
  • Klasični sistem veštačke kiše je dobro poznat sistem rasprskivača. Preporučujem ga samo za zalivanje travnjaka i to isključivo u večernjim časovima. Na cvetnjacima može dovesti do oštećenja cvetova, ali za travnjake ne postoji alternativa. Ovo je jedan od retkih poslova koje možete prepustiti i komšiji. Interesantno, ali komšinice nisu oduševljene akcijom posmatranja veštačke kiše, dok će komšije uživati.

Grupišite biljke

Ukoliko ste u mogućnosti, obavezno sve pokretne saksije i žardinjere grupišite pre odlaska na godišnji tako da jednim sistemom pokrijete što više saksija. Na ovaj način olakšali ste komšinici da ne zabravi poneku biljku. I ne zaboravite, vaš odlazak na godišnji je stresan za vaše biljke. One će u vašem odsustvu dobijati samo minimum nege koja im je potrebna da zadrže formu i cvetanje.

A kada se vratite…

Prvo, vratite sve biljke na pozicije na kojima i inače stoje. Odstranite precvetale cvetove i odumrle grane i listove. Proverite da li su biljke zalivene. Ukoliko su samo vlažne, prihranite ih đubrivom 20:20:20 i to 2g/1 litar vode. Ukoliko su potpuno suve, prvo ih malo zalijte, a sutradan uradite prihranu. Ukoliko su preterano vlažne, ostavite ih da se zemlja potpuno osuši, pa ih onda prihranite. Kada prihranjujete biljke dobro je da je zemlja uvek vlažna pre nego što sipate đubrivo.

Narednih nedelju dana pratite promene na biljkama kako biste na vreme reagovali ako dođe do pojave bolesti ili štetočine. U ovom periodu biljke bi trebalo da se oporave od vašeg odlaska i da nastave da cvetaju i rastu kao zdravi ukrasi vašeg životnog prostora.

Tekst: dipl. ing. agr. Aleksandar Oštir

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *