Travnjak za ponos

Dobar, lep i kvalitetan travnjak osim pravilnog izbora smeše vrsta trava, zahteva negu i održavanje. Uz malo truda biće to prava oaza mira i spokoja.

• travnjak formiranje
• prihranjivanje
• zalivanje
• košenje
• aeracija ili provetravanje
• kako oporaviti travnjak
• bolesti i štetočine travnjaka

Kako pravilno formirati travnjak?

Idealno bi bilo da sa pripremom zemljišta za travnjak krenete 6 meseci ranije, u jesen za zasnivanje u proleće. Proces pripreme zemljišta za zasnivanje travnjaka se sastoji iz više etapa. Pre svega se uklanjaju sve nečistoće, u zavisnosti od zemljišta uklanjaju se korovi sa korenjem, zatim drveće i žbunje ukoliko nisu predviđeni da ostaju na travnjaku.

Nakon toga se pristupa osnovnoj obradi zemljišta a to podrazumeva da se zemljište prekopa na dubini 25-30 cm. Tada se, u idealnim uslovima, ostavlja do proleća (ne ravna se)  kada će se grudve koje su bile izložene vremenskim uslovima usitniti.

U proleće, čim se zemlja prosuši, grudve treba usitniti i zemlju grabuljama poravnati. Nedelju dana ili dve pre setve đubrivo treba rasturiti po površini u sloju 2-3 cm i potom grabuljama dobro ugrabuljati u zemljište.

Setva semena se obavlja krajem marta ili tokom septembra i oktobra. Setva se obavlja u vreme kada je površinski sloj zemljišta suv i kada nema vetra jer je seme trava lagano i lako se raznese.

Za 1m² površine travnjaka potrebno je 40gr semena. Zbog male težine dobro je da seme pomešate sa peskom u posebnom sudu. Seme se seje omaške i najbolje je da količinu podelite na 4 dela kako bi se setva izvršila ravnomerno na sve 4 strane.

Nakon setve površinu treba blago pograbuljati kako bi se seme delimično pokrilo zemljom. Najbolji uslovi za klijanje se obezbeđuju kada je seme na dubini 1-2 cm. Nakon toga treba povaljati posejanu površinu valjkom težine do 30 kg, tako se ostvaruje kontakt semena i zemlje ali i obezbedi vlaga potrebna za klijanje.

Posejan travnjak se mora navodnjavati, izbegavajte jake mlazeve koji mogu pomeriti seme prilikom nicanja. Zalivanje veštačkom kišom je puno bolji izbor. Zalivanje treba vršiti ujutru i uveče kako se ne bi stvorila pokorica. Postupak treba ponavljati sve dok nova trava ne dostigne visinu 5-6 cm, što je visina za prvo košenje.

Pojavu mlade trave nakon setve možete očekivati nakon 1-2 nedelje ako je setva bila u proleće, a u jesenjoj setvi nakon 2-3 nedelje.

Prihranjivanje travnjaka

Za održavanje travnjaka u dobrom stanju neophodno je redovno đubrenje. Sa đubrenjem treba početi odmah nakon prvog košenja, već u martu ili aprilu. Drugo đubrenje je tokom maja ili juna a poslednje tokom septembra ili oktobra.

Pošto je tokom leta izrazito brz rast i zelena boja tada se koriste đubriva bogata azotom, za jesenje đubrenje koristite đubriva bogata kalijumom i fosforom.

Đubriva treba da se brzo rasture po površini neposredno pred kišu ili pre navodnjavanja. Prednost davati tečnim đubrivima jer brže deluju. Preporučuje se upotreba mineralnog NPK đubriva u formulacijama 8:16:8 ili 10:10:10.

Dobro je koristiti i posebno đubrivo za travnjake Plantella, 2-3 puta godišnje sa 10-20g/m².

Kako zalivati travnjak?

Voda je neophodna za pravilan rast i razvoj trava. Prilikom zalivanja treba voditi računa o određivanju količine vode i vremena zalivanja jer je veoma bitno da zemljište ne bude previše vlažno. Ako je zemlja previše vlažna trava nema  dovoljno vazduha i slabije se razvija a biljke su podložnije bolestima.

Travnjak treba obilno navodnjavati za vreme sušnog perioda. Najbolje je orošavanje rotacionim rasprskivačima jer se male kapi koje poizvode se brzo upijaju a ujedno obezbeđuju i ravnomeran raspored vode po površini.

Zalivanje travnjaka prskalicama

Pravilno košenje travnjaka

Košenje obezbeđuje snažan busen i dobar kvalitet biljaka a broj košenja travnjaka obezbeđuje intenzitet rasta trava.

Pravilno je da se travnjak često kosi ali ne preterano nisko jer tako gubi snagu. Prvo košenje se obavlja kada trava naraste 5-6cm i to na visinu 2-3cm. Tokom vlažnog i toplog perioda godine, kada trava intenzivno raste, kosidbu treba vršiti čak i do 2 puta sedmično. Za vreme hladnijih prolećnih ili jesenjih meseci kao i za vreme suše košenje se vrši jednom sedmično a pojavom mraza i ređe.

Pre košenja je važno da se izvrši grabuljanje kojim se uklanja suvo lišće ali i podiže trava i puzajući korov za kosačicu.

Košenje nije preporučljivo kada je trava mokra a zemljište vlažno i mekano, tada se više trave počupa nego pokosi.

Nakon košenja pokošenu travu ne treba ostaviti na površini travnjaka.

Aeracija ili provetravanje travnjaka-zašto je važna?

Trava i zemljište se pod uticajem gaženja sabijaju, to dovodi do toga da se koren teško ili nikako ne razvija. Tada se koren trave trudi da se razvija što više i nadoknadi vodu i hraniva, to dovodi do odbacivanja listova koje više ne može da prehrani biljku i na kraju čitava biljka odumire.

Sandale za aeraciju travnjaka

Jedna od metoda aeracije je metoda koja razbija (rastresa) zonu zemljišta oko korena, to je važna mera kod zapuštenih travnjaka i tamo gde je loša drenaža.

Aeracija ili provetravanje travnjaka se najčešće provodi pre đubrenja ili navodnjavanja da bi učinak bio što veći. Na većim površinama provetravanje se vrši posebnim valjcima sa šiljcima koji bodenjem provetravaju zemljište na dubini 2-3 cm.

Na manjim površinama odličan učinak se postiže upotrebom specijalnih cipela sa šiljcima, mašinama sa rotirajućim zupcima ili vilama.

Aerator sa točkićima

Kako oporaviti travnjak?

Na formiranom travnjaku mogu da se jave fleke ili prazna mesta. Ta mesta treba popuniti kako bi travnjak bio ujednačen i lep. Prazna mesta mogu da se popune na 2 načina – podsejavanjem brzorastućim travama ili busenovanjem.

Popravaka travnjaka se najčešće vrši nakon aeracije, u proleće ili jesen.

Za podsejavanje, oštećeno mesto ili deo prvo treba da se ukloni a zemlja dobro da se usitni kako bi se napravila fina podloga za setvu. Nakon setve posejana površina se prekrije tankin slojem prosejane zemlje (do 1cm) i ovlaš pritisne. Nakon setve orošavajte dok trava ne poraste.

Za busenovanje prvo treba ukloniti oštećeni deo, čak i nešto širi od oštećene površine tako da zahvati i deo travnjaka. Deo zemlje sa kog je uklonjen oštećeni deo treba ispuniti sitnom zemljom, nakon toga se polegne busen koji treba da bude iste veličine i oblika kao i uklonjeni deo.

Trave koje čine busen kojim popunjavate treba da budu od istih vrsta koje se vać nalaze u travnjaku.

Busenovanje travnjaka

Bolesti i štetočine travnjaka

Travnjak, bolest Snežna plesan

Bolesti koje mogu ugroziti vaš travnjak:

Vilinski krugovi, bolest koju izaziva gljivica Sclerotonia Homoeocarpa, na travnjaku se pojavljuju svetlozeleni prstenovi . Bolest se suzbija aeracijom travnjaka. Drugi način je promena zaraženog busena pri čemu treba promeniti i zemlju koja je ispod tog busena.

Snežna plesan, bolest izaziva gljiva Fusarium nivale, na travnjacima se javlja u vidu žuto braon fleka. U vlažnim uslovima može se javiti i beličasto roze vunasta prevlaka. Mere borbe su provetravanje travnjaka, pojačana primena azota po travnjaku i primena fungicida ako je veća površina.

Crvenilo trava, Corticum fuciforme, koja najčešće pogađa peskovita zemljišta. Suzbijanje se vrši fungicidima.

Štetočine mogu izazvati značajne štete na travnjacima, evo najbitnijih i mere borbe protiv njih:

Kišne gliste mogu oštetiti travnjak jer ostavljaju za sobom parčiće zemlje na površini. U suzbijanju ove štetočine pomaže održavanje travnjaka čistim od pokošene trave i ostalog otpada.

Livadski veliki komari, Tipula paludosa, štetu prave larve koje se hrane žilicama trave te izazivaju žutilo i proređivanje travnjaka. Suzbijaju se navodnjavanjem jer tada izlaze na površinu i postaju hrana pticama. Mogu pomoći i zemljišni insekticidi.

Larve gundelja, Melolontha Melolontha, koje se hrane žilicama trave i izazivanju proređivanje travnjaka, naročito na lakim zemljištima. Odlično se suzbijaju zemljišnim insekticidima.

Nematode značajno mogu izazvati oštećenja na travnjacima. Osim što možete sejati otporne sorte trava primećeno je da pomaže i smanjenje navodnjavanja kako bi koren trave morao da raste dublje u zemlju. Pomaže i smanjenje količina azotnog đubriva kako tkivo korena ne bi bilo nežno. Značajno može da pomogne i podizanje visine kosidbekako bi se koren i biljka brže oporavili.

Održavan travnjak, primer