Uživate u cvetnom okruženju i briga o cveću za vas predstavlja nezamenljivo zadovoljstvo. Mislite da su ljubav i pažnja odlučujući faktori kako bi vaše zelene mezimice bile zdrave, bujne i raskošnih cvetova, a vaša sreća neizmerna. A onda se desi da vaša omiljena begonija nije procvetala, muškatle jesu, ali ne onako kako ste očekivali, a primetili ste da petunijama listovi nisu jarko zeleni, već poprimaju bledozelenu boju. U čemu je problem kada toliko brinete o njima?
Gajenje cveća na terasama, u baštama ili na prozorima stavlja pred ljubitelje cveća značajne izazove. Jedna od stvari o kojima treba voditi računa je da su uslovi u kojima gajite cveće uglavnom konstantni i da njihova variranja zavise najviše od godišnjih doba.
Važno!
Da bi cveće uvek izgledalo zdravo, lepo razgranato, bujno i intenzivnih boja potrebno je da znate koje uslove ono zahteva. Zato pri kupovini vodite računa da vrste koje želite da gajite prilagodite uslovima kojima raspolažete. Svaki pokušaj da uslove prilagođavate cveću koje vam se sviđa velika je investicija koja vas po pravilu dovodi u frustrirajući položaj
Gde gajite cveće?
Bilo da se radi o terasama, prozorima ili baštama mesto gajenja cveća karakteriše se određenim uslovima svetlosti, vlage, strujanja vazduha, temperature. Da bi biljke uvek izgledale zdrave, lepe razgranate, bujne i intenzivnih boja potrebno je da znate koje uslove zahtevaju. Detaljnim pregledom po vrstama bavićemo se u drugom tekstu, a ovde ćemo uopšteno razmotriti šta je to što je biljkama potrebno.
Kako se biljke pravilno sade?
- Saksijske biljke uvek sadite tako da se nalaze na centru saksije.
- Zemlju, odnosno supstrat, ne nabijajte oko korena jer ćete istisnuti sav vazduh i biljka će se brzo ugušiti. Kada presađujete, vodite računa da nova saksija ne treba da bude veća od dva broja od prethodne. Dva broja veća saksija je zapravo maksimalno dva prsta šira u obimu od stare saksije u kojoj je biljka rasla.
- Viseće biljke sadite u saksije koje imaju rezervoar za vodu. To su uglavnom saksije kojima je rupa na dnu uvučena u odnosu na dno saksije, pa se jedan deo vode uvek zadržava u ovom malom rezervoaru. Na ovaj način sprečavate preterano isušivanje biljaka u toku leta.
Ne gušite biljke
Ako sadite u žadinjere, vodite računa da kombinacije biljaka budu skladne i da jedna biljka ne preraste drugu gušeći je. Perspektiva sa koje će biljke biti izložene pogledu vrlo je bitna. Ako sadite na terasi, sve biljke će rasti i okretati se prema svetlu. Iz ovog razloga u prvi red uvek sadite puzave cvetnice koje će se pružati preko terase, a u drugi red poluviseće biljke koje će jednim delom dopirati i u unutrašnji deo terase i ulepšavati prostor za odmor.
Cvetne leje
Za sadnju u cvetne leje potrebno je prethodno pripremiti zemljište. Najčešći problem je previše glinovito zemljište koje se zalepi oko biljaka. Ako želite zaista lepe cvetne leje, onda na svaki kvadratni metar dodajte 5-8 litara treseta i umešajte na dubinu do 20 cm. Ovo je dubina na kojoj se razvija glavna masa korena cvetnica. Treset će značajno poboljšati strukturu zemlje i obogatiti je mrežom kapilara kojom će se nesmetano izmenjivati vazduh i voda. U ovakvim uslovima koren se vrlo brzo razvija, a to je naravno preduslov za dobro i bujno cvetanje.
U šta sadite cveće?
Zemlja, odnosno supstrat, u koji sadite cveće može značajno da utiče na kvalitet biljke. Danas se koriste uglavnom gotove cvećarske mešavine sastavljene od crnog i belog treseta sa dodacima komposta i mineralnih đubriva.
Šta je to treset?
Treset je vrsta zemlje nastala razlaganjem određene vrste mahovina (Sphagnum). Sakuplja se sa tzv. tresetnih polja koja se nalaze uglavnom na dalekom severu (baltičke zemlje), ali ovakvih tresetišta ima i u našoj zemlji. Jedno od naših najpoznatijih tresetišta je Vlasina iznad Surdulice. Eksploatacija treseta ovde je zabranjena, a čitava oblast proglašena je rezervatom prirode.
- Treset koji se sakuplja sa površine polja i plićih slojeva svetle je boje, slabo razgrađen pa se u njemu jasno vide vlakna mahovina. To je beli treset čija je glavna karakteristika da je izuzetno kiseo (pH 3,5 do 4). Vlakna treseta imaju veliku moć upijanja vode pa na taj način služe kao dobar supstrat za biljke. Ipak, kod belog treseta ova vlakna se isparavanjem vode suše i kada se jednom presuše teško ponovo upijaju vodu. Javlja se efekat da voda beži sa supstrata i samo »protrči« kroz saksiju. Ovako osušene saksije najbolje je zalivati potapanjem u neku veću posudu na 20 minuta.
- Za razliku od belog treseta crni treset se dobija sa dubljih slojeva tresetnih polja. Obično je tamnomrke boje, izgleda kao zemlja i tresetna vlakna nisu tako očuvana. Ova vrsta treseta ima veći hranjivi potencijal i bolje zadržava vodu. Jedan od problema je što nema tako dobra fizička svojstva kao beli treset, pa se koristi isključivo kao dodatak supstratu za sadnju cveća.
Šta je to kompost?
Kompost je razložena organska materija koja dosta liči na zemlju, ali je mnogo hranjivija. Karakteriše ga bogatstvo mikroelementima koji su potrebni biljkama za dobar rast i razvoj. Nastaje razlaganjem otpada iz domaćinstva, bašte. Period proizvodnje komposta može trajati i do dve godine. Koristi se kao hranljivi dodatak supstratu za sadnju cveća.