Savetnik

Ovo je dobra nega vrba stablašica

Ukrasne vrbe su omiljeme kalemljene forme vrba, koje se zbog dekorativnog izgleda i malih dimezija često se sade u malim vrtovima ili u posudama na terasama i balkonima. Ako biste da gajite kuglastu vrbu ili padajuću, evo malo smernica za dobru negu i lepe biljke.

Kuglasta vrba, japanska vrba (Salix integra ''Hakuro-nishiki')

(cveta u martu/aprilu, voli sunce i polusenku, više vode i prezimljava kod nas)

Listopadno, manje drvo koje naraste do 2-3 m visine u zavisnosti od mesta kalema. Uglavnom se kalemi na visinama od: 1,2m, 1,5m, i 1,8m. Širina krošnje je od 1-2,5m i zavisi od načina orezivanja. Mlade grančice su crvenkaste, a starije smeđe boje. Ono što ovu vrbu čini izuzetno dekorativnom jeste boja pupoljaka i mladih listova. Ako imaju dovoljno svetlosti, ovi mladi delovi su nežno roze boje dok starenjem postepeno prelaze u krem belu, belozelenu do potpuno zelenu boju. Zbog ovog atraktivnog mladog lišća često se misli da je u pitanju drvo koje cveta celog leta. Najintenzivnije se orezuje u rano proleće pre početka vegetacije kada se posle oblikovnog orezivanja vrši i skraćivanje svih prošlogodišnjih grana do na 2-4 pupoljaka (5-10cm). Nakon ovoga biljku treba prihraniti. Treba imati na umu da snažno orezivanje podstiče snažniji i bujniji rast. Kako je vrba brzorastuća vrsta, za održavanje željenog oblika neophodno ju je bar 2-3 puta orezati u toku godine. Potrebno je i redovno uklanjanje svih 'divljih' izbojaka koji se jave ispod mesta kalema.

  • Za punu lepotu ovaj kultivar traži dosta svetla. Najdekorativnija je na istočnim pozicijama bez jakog poslepodnevnog sunca. Na direktnom suncu odlično raste ali se često dešava da u toku vrelih letnjih dana mladi vrhovi izgore. Ovaj problem se lako otklanja ponovnim orezivanjem. U polusenci može da raste, ali vršni delovi gube roze boju i postaju krem beli. Cveta u rano proleće.Cvetovi su sakupljeni u vidu resa ('maca') i obrazuju se na prošlogodišnjim granama u pazuhu zaštitnih ljuspi. Kod ovog kultivara cvast je zeleno roze boje, dužine oko 0,5cm.
  • Vrlo dobro prilagodljiva svim tipovima zemljišta kao i njegovoj pH vrednosti (4,5-8). Najbolje raste na hranljivim i vlažnim zemljištima. U sušnim periodima zahteva obilno zalivanje jer u protivnom gubi lišće.

Koristi se za samostalnu sadnju na travnim površinama na prilzima u objekte ili formiranje većih grupa. Odlično se kombinuje sa niskim perenama ili letnjim cvetnicama. Niže kalemljene biljke se mogu saditi u većim posudama.

Padajuća vrba (Salix caprea 'Kilmarnock')

(cveta u februaru/martu, voli sunce i polusenku, više vode i prezimljava kod nas)

Još je jedna vrlo atraktivna vrba za manje vrtove, zelenih listova i padajuće forme. Savitljive grane u kratkim lukovima se spuštaju sve do tla, pa se orezivanjem mogu formirati razni oblici krošnje. Njena visina, kao i kod prethodne vrste, zavisi o visine kalema. Širina krošnje je od 1,5-2,5m. Veoma rano cveta, već sredinom februara, kada je i najdekorativnija. Može se desiti da procveta i u toku jeseni ili zime ako su temperature iznad proseka za to doba godine. Cvasti su u početku srebrnobele boje, a pojavljivanjem prašnika (ako su muške biljke) dobijaju žutu boju i miris meda. Orezuje se nakon cvetanja i pre početka listanja. Prolećno orezivanje je najintenzivnije i posle oblikovnog orezivanja vrši se skraćivanje prošlogodišnjih izbojaka do željene dužine u zavisnosti od toga kakva se forma želi postići. Ako se želi dobiti žalosna forma grane se krate tako da posle orezivanja budu 20-30 cm iznad tla. Potrebno je ukloniti (do kraja) i svaku granu koja izbija iz vrha krošnje a nema padajuću formu. One bi se vremenom od težine savijale prema tlu, pa bi narušile izgled krošnje. U toku sezone vrši se dodatno orezivanje, slabijeg inteziteta u cilju održavanja oblika. Neophodno je redovno uklanjanje svih izbojaka koji se jave ispod mesta kalema.

Zahteva iste uslove stredine kao i kuglasta vrba.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *